Ponekad se može pročitati
da je bitcoin anonimna valuta, odnosno anoniman sustav za plaćanje.
Koliko je zapravo Bitcoin anoniman? Osnovna karakteristika Bitcoina
je da su sve transakcije u sustavu vidljive svima. S druge strane,
sudionici sustava ne moraju odavati svoj identitet ostalima kako bi
mogli sudjelovati u sustavu. Koliko se može zaključiti o
sudionicima sustava analizirajući transakcije i block chain?
Fergal Reid i Martin
Harrigan objavili su prvo istraživanje anonimnosti u sustavu Bitcoin
[1]. Istraživali su navodnu krađu 25.000 bitcoina objavljenu na
forumu BitcoinTalk. Prije istraživanja Reid i Harrigan smatrali su
da će biti vrlo teško ili čak nemoguće pratiti kretanje određene
svote novca kroz sustav jer su pretpostavljali da će se transakcije
vrlo brzo izgubiti u mreži. Istraživanje je pokazalo da je u
detalje moguće pratit kretanje određenog iznosa bitcoina između
korisnika u mreži.
U [2] su Dorit Ron i Adi
Shamir objavili analizu block chaina iz svibnja 2012. Zanimalo ih je
kretanje bitcoina kroz mrežu te procjena broja bitcoin korisnika.
Analiza je pokazala da je broj korisnika oko dva i pol milijuna.
Pokazano je i da se kroz mrežu većinom prenose mali iznosi
bitcoina, no i da postoji oko 300 tranaskcija s >50 000 bitcoina
(od kojih je većina potekla od jedne transakcije od 90 000 BTC-a).
Identificirane su adrese koje pripadaju velikim mjenjačnicama te je
oktriveno da većina bitcoina, 75%, ne napušta adresu jednom kad
stigne na nju. Koristili su se dvjema metodama: prva je da su
pretpostavili da ako transakcija prebacuje sredstva s dvaju (ili
više) adresa na novu adresu, te adrese moraju biti u vlasništvu
iste osobe (rafinirali su metodu koju su koristili Reid i Harrigan).
Druga je da su pokušali otkriti change adrese, adrese na koje se
vraća ostatak bitcoina nakon transfera, a koje nisu uvijek iste
polaznoj adresi no pripadaju istom vlasniku.
Elli Androulaki et al.
proveli su istraživanje početkom 2013. u dva dijela [3]. Prvi dio
je bio gotovo identičan goreopisanim analizama. U drugom su dijelu
konstruirali složene modele i simulator za koji tvrde da vjerno
simulira kako korisnici upotrebljavaju bitcoin u stvarnom životu.
Rezultati simulatora pokazuju da je moguće utvrditi geografsku
povezanost korisnika (npr. korištenje bitcoina u fizičkim
dućanima).
Zaključak ovih istraživanja
je da iako istraživači nisu uspjeli otkriti identitet niti jednog
pojedinca, uspjeli su detaljno pratit kretanja bitcoina kroz mrežu,
otkriti koji skupovi adresa pripadaju kojim mjenjačnicama te su čak
uspjeli (barem teoretski) geografski povezati korisnike protokola
Bitcoin. Čini se da je Bitcoin ipak dovoljno anoniman, no može li
se ta anonimnost još poboljšati?
Već je sam Satoshi u svom
radu predložio da se radi povećanja anonimnosti za svaku
transakciju generira nova adresa i pripadajući tajni ključ. To može
sakriti podatak tko šalje bitcoine, ali se još uvijek može vidjeti
kome ti bitcoini idu. Problem skrivanja kome se šalju bitcoini može
se riješiti korištenjem tzv. mixing services. Te usluge
dozvoljavaju da im korisnici pošalju bitcoine i adresu na koju žele
da ti bitcoini stignu. Usluga će zatim od svakog korisnika uzeti
malo bitcoina (sve do iznosa koji korisnik želi poslati nekome) te
ukupan iznos poslati na odabranu adresu. To omogućuje skrivanje
relacije između adresa koje šalju bitcoine i adresa koje primaju
bitcoine. Nedostatak je u tome što korisnik mora vjerovati
centraliziranoj usluzi da će dobro i pošteno izmiješati bitcoine.
Problem je i u tome što suluga mora imati dovoljan broj korisnika da
bi mogla uspješno pomiješati bitcoine inače ih je moguće pratiti
[4][5]. Također, ako se pošalje velik iznos bitcoina, vjerojatno je
da se oni neće dobro izmiješati te će ih opet biti moguće pratiti
kroz mrežu.
Uz nabrojene mogućnosti
postoje i ZeroCoin i ZeroCash sustavi koji koriste tzv. zero
knowledge dokaze te pružaju mogućnost distribuiranog "pranja
novca" unutar samog Bitcoin protokola. Takvi sustavi mogu
značajno poboljšati anonimnost transakcija, no još su u razvoju te
se ne zna kakva će im biti budućnost.
Zaključak
Napravljeno je nekoliko
istraživanja na temu anonimnosti protokola Bitcoin. Iako niti u
jednom slučaju istraživačni nisu identificirali pojedince koji
slali bitcoine, pokazali su da je poznavaljem makar jednog identiteta
moguće detaljno pratiti njegove transakcije i otkriti koje adrese su
u njegovom vlasništvu. Za Bitcoin korisnike koji žele više
anonimnosti nego što sustav pruža po defaultu, preporučljivo je za
svaku transakciju generirati nove adrese i korsitit pouzdane mixing
usluge.
Literatura
[1]
Fergal Reid and Martin Harrigan, An Analisys of Anonymity in the
Bitcoin System. arXiv:1107.4524v2 [physics.soc-ph], 2012
http://arxiv.org/abs/1107.4524
[2] Dorit Ron and Adi
Shamir, Quantitative Analysis of the Full Bitcoin Transaction Graph.
2012
[3] Elli Androulaki ,
Ghassan O. Karame , Marc Roeschlin, Tobias Scherer i Srđan Capkun,
Evaluating User Privacy in Bitcoin. 2013
[4] Malte Möser, Anonymity
of Bitcoin Transactions: An Analysis of Mixing Services, 2013
[5] Malte Möser, Rainer
Böhme, Dominic Breuker
, An Inquiry Into Money Loundering Tools in
the Bitcoin Network, 2013